Featured Kolumne

DOBRO JUTRO 14.9.2022.

Ne vidimo mi čitav svijet odjednom, vidimo samo koliko se vidi na džepnoj bini ..i par masovnih scena, ako odemo na utakmicu ili nekakve demonstracije, peticije, ili veće sahrane. I po onom što se zbiva na tih par dasaka pred našim očima, kod kuće, na poslu ili kakvim kavanama, možda primanjima, mi se oblikujemo, i ono škole, ulice, i lažljivih novina i portala i nekom televizoru…u mom djetinjstvu su televizori još i sniježili.

To škrbave i namještene stvarnosti mi opet gledamo svojim, i očima onih predrasuda i izmišljotina kako su nas drugi formirali, i kako je to ispalo ..kako su nas htjeli formirati.

Pa vjerujemo da su jedni bolji od drugih, da su nas ovi oslobodili a drugi porobljavali, u bogove bez brade ili s njom, ili da nema ništa osim u mozgu izlučevina s psihodeličnim učinkom, u svakog đavla vjerujemo, čini nam se, u slobodnu ljubav svak sa svakim, u ….

A sunce i mjesec se nad tom košnicom tiho smjenjuju, kuhaju jutros ljudi kave, u svima isti bubanj tuče, i sve je puno jednostavnije, običnije i toplije. Ali ne valjamo, skučeni smo i glupi, iza tih svojih savinutih naočala vidimo samo sebe i svojih par formula neke nametnute i kukavne istine. Vjerujemo u naše i vaše, u male, skučene ideale, u boje i interese.

Dobro nam jutro svima, malim, privremenim, improviziranim….s nadom da jednom progledamo i prepoznamo se. Razumijemo se bar donekle. I oprostimo sebi i drugim…glumcima ovog neumornog kazališta u koje smo povjerovali.

O autoru

Vanja Zlatović

Vanja Zlatović

Dodaj komentar

Kliknite ovdje za dodavanje komentara