Uncategorized

JESU LI S PANDEMIJOM, ŽENAMA, NASTUPILA JOŠ GRUBLJA VREMENA. I NA POSLU, I U KUĆI, I NA ULICI

Jučer je dvostruki napad na žene u Splitu uzbudio javnost, osobito jer se dogodio s tolikom lakoćom, od strane osobe u potrazi od strane policije, i koja se vrlo hladnokrvno brani, vidljivo sigurno da će opet proći između čunjeva, na ulicu, gdje se najbolje i snalazi. Ali očito i ukupno, ako je s toliko postupaka mogao biti na slobodi, i to toliko ležerno. I UNHCR piše da
je do početka travnja više od polovice svjetske populacije živjelo u lockdownu, a žene u vezi s nasilnim partnerima, su ostale zarobljene sa svojim zlostavljačima i odvojene od podrške obitelji i prijatelja. Nekoliko mjeseci od izbijanja zaraze, agencija UN za žene upozorila je na tzv. pandemiju u sjeni, odnosno porast svih vrsta nasilja nad ženama i djevojkama, a posebno nasilja u obitelji.

“Ne znamo koji su faktori bili presudni za takve činove nasilja, jesu li to egzogeni faktori ili endogeni faktori, možemo li govoriti o psihičkim poremećajima ili o zlouporabi droga ili alkohola. Zasad to sve ne možemo izjednačiti i ja ne mislim da je u Hrvatskoj porast nasilja. Vjerujem da je i prije bilo isto toliko nasilja, ali nije bilo mobitela, nije se snimalo, nisu bile kamere posvuda, tako da možda nije bilo dostupno širokoj publici” kaže za net.hr Nataša Đuran, voditeljica Odjela urgentne psihijatrije, u temi o napadu u Splitu, i onom u Zagrebu. Ta statistika i nije njeno područje, to je pitanje kriminološke statistike, ali nema dvojbe da postoji dojam javnosti da su “vremena gruba”, a ta činjenica i, uvijek, djeluje tako da i postanu grublja.

Ali i sindikati upozoravaju da- je Covid-19 doveo do porasta nasilja u obitelji i na radnome mjestu. Napadima i nasilju najizloženiji su radnici koji rade u skrbi, prijevozu, trgovinama, na poslovima čišćenja, od kojih većinu čine žene.

Za vrijeme ove krize, mnoge od njih doživljavaju nasilje na radnom mjestu, raznih oblika i intenziteta, od vrijeđanja, zlostavljanja i seksualnog uznemiravanja do fizičkih napada. Velik dio zlostavljanja na radnom mjestu preselio se online. Tehnike nadzora koje koriste poslodavci kako bi pratili rad svojih radnika koji rade od kuće dale su zlostavljačima nove alate kojima mogu prijetiti, zastrašivati i zlostavljati radnice (i radnike). Rad od kuće nije siguran za one kojima prijeti nasilje u obitelji. Također, udar pandemije na osobni dohodak mnoge je žene učinio ranjivima i žrtvama ekonomskog ucjenjivanja i zlostavljanja.

Trend rada od kuće nastavit će se i nakon pandemije Covid-19, a nedostatak učinkovitih mehanizama za sprečavanje i rješavanje problema zlostavljanja i nadzora putem interneta prijeti dodatnom porastu nasilja. (SSSH).

Nasilju na radnom mjestu, kako su navele tri sindikalne centrale, posebno su izložene radnice u sektorima koje većinski čine upravo žene, a zbog značajnog porasta rada od kuće zamaglila se granica između obiteljskog nasilja i nasilja na radnom mjestu. Stoga je izrazito važno da žene imaju podršku na radnom mjestu i da se stvara radna kultura koja ima nultu stopu opravdavanja i umanjivanja nasilnog ponašanja, oko čega je potrebna suradnja poslodavaca i sindikata.

Tako da pandemija, i prateće posljedice, opet pogađaju posebno žene, i na poslu, i izvan posla. Zato prenosimo s web-a Pravne klinike osnovno..

ŠTO JE NASILJE U OBITELJI?

Nasilje u obitelji ponašanje je koje za cilj ima nanošenje štete članu obitelji, a očituje se kao tjelesnopsihičkospolno ili ekonomsko nasilje. Sukladno članku 4., stavku 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19) nasilje u obitelji predstavlja posebno tešku povredu načela solidarnosti, a koje kao temeljno načelo obiteljskog života upućuje kako se svi članovi obitelji moraju uzajamno poštovati i pomagati.
OBLICI NASILJA U OBITELJI
Nasilje u obitelji, sukladno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19) obuhvaća sljedeće oblike:
a) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
b) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
c) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
d) spolno uznemiravanje
e) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
f) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

POSEBNO RANJIVE SKUPINE
Žrtva nasilja u obitelji svaka je osoba koja trpi fizičke ili psihičke posljediceimovinsku štetu, kao i bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Sukladno zakonskim regulacijama, osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi, kao žrtve nasilja u obitelji, uživaju posebnu zaštitu. Tijekom pandemije koronavirusa, Svjetska zdravstvena organizacija, ali i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske upozoravaju kako je mogućnost pojave nasilja u obitelji prema postojećim žrtvama, ali i onim potencijalnim, sada višestruko uvećana. Naglašava se kako su u vrijeme pandemije osobito osjetljive skupine žene te djeca i mladi. Rizik za pojavu nasilja u obitelji osobito je prisutan u obiteljima u kojima se nasilje i ranije dogodilo. No s obzirom da socijalna izolacija može imati ozbiljne učinke na psihološko stanje pojedinaca, ona može izazvati dodatne sukobe i pojavu nasilja u obiteljima u kojima ono prije nije bilo prisutno. Financijske teškoće, gubitak posla ili pak pretjerano konzumiranje alkoholnih pića samo su neki od čimbenika koji utječu na pojavu nasilja u obitelji, a koje je najčešće usmjereno prema ženama i djeci.


KOME PRIJAVITI NASILJE U OBITELJI?
U slučaju nasilja u obitelji, članak 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji upućuje da se žrtva može obratiti policijidržavnom odvjetništvu te nadležnom Centru za socijalnu skrb. Prema protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, policija je, nakon zaprimanja dojave o nasilju, dužna žurno pristupiti mjestu događaja. Nadalje, policija je obvezna spriječiti nasilnika u nasilnom ponašanju,obaviti razgovor sa žrtvom, prikupiti podatke potrebne za utvrđenje počinjenog nasilja, žurno dostaviti izvješće o postupanju nadležnom Centru za socijalnu skrb te udaljiti počinitelja iz obitelji, kada za to postoje zakonski uvjeti. Dodatno, policija je dužna uputiti žrtvu uprava koja joj po zakonu pripadaju te ju informirati o važnim kontakt podacima(tijela državne uprave kao i organizacije civilnog društva koje na području policijske uprave nude pomoć i podršku žrtvama nasilja). Ako je žrtva nasilja u obitelji dijete ili ako je nasilju nazočilo dijete i ako je time potrebno njegovo žurno izdvajanje i zbrinjavanje, policijski službenici dužni su na intervenciju pozvati stručnog radnika Centra za socijalnu skrb.

PHOTO SCREENSHOT

O autoru

Vanja Zlatović

Vanja Zlatović

Dodaj komentar

Kliknite ovdje za dodavanje komentara