Uncategorized Vijesti

Je li moguć uopće vjerodostojan podatak koliko posto ljudi boluje od psihičkih poremećaja?

Po pregledima u ambulantama primarne zdravstvene zaštite, postotni udio skupine duševnih bolesti i poremećaja kretao se od 4-5% i s tim postotkom ta je skupina na 9. mjestu na rang listi. Od toga su u oko 60% utvrđene neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom, u oko 8% duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem alkohola, u 8% shizofrenija, u oko 6% senilnost i demencija pa epilepsija, PTSP itd. Značajan je porast oboljelih od depresije, uključujući neurotske depresivne sindrome. Zapažen je i porast dementnih staračkih pojava, a od njih 60% zauzima Alzheimerova bolest. Prema tome, mentalni poremećaji i bolesti onesposobljuju, ali od njih se u manjoj mjeri umire. Vrlo su značajni podaci da oko 10% stanovnika uzima sedative, pa su oni po utrošku lijekova na prvom mjestu, a na drugom su antibiotici. U svijetu oko 500 milijuna ljudi boluje od nekog oblika mentalnog poremećaja; jedna trećina nesposobnosti uzrokovana je njima. Oko 25% ljudi razvije jedan ili više mentalnih poremećaja u nekom od životnih razdoblja. Tako piše u Godišnjaku hrvatske zdravstvene službe i to djeluje i ohrabrujuće i zastrašujuće. Ohrabrujuće jer ako i sami “nismo baš” ili u našoj okolini imamo ljude koji “nisu baš”, eto, pa veći je udio ljudi s takvim poremećajima nego koji voze Nissan automobile a sasvim je ok voziti Nissan i nitko se oko toga ne nalazi uznemiren. Obeshrabrujuće je jer su ove statističke vrijednosti izostavile toliko ljudi koji jesu značajno psihički oštećeni a o njima nema traga u svijetu zdravstvene zaštite da se jasno vidi kako suma čitave ove slike kaže da i onaj dio društva koji, po sasvim nejasnim kriterijima, jest u psihičkim problemima, ima veliku i jaku moć i utjecaj na stanje društva i ozračje u društvu a da su i sami lijepim dijelom žrtve tog stanja i ozračja koliko i njegov generator.

U ovom društvenom trenutku koji je obilježen strahom od umjetne inteligencije, od zavjera vladara iz sjene, od ukrajinske krize i najezda imigranata o kojima bude pun medijski prostor pa zamukne na mjesec pa se opet napuni, u kojem trenutku pušu svi vjetrovi na refule kao što i mnogi psihički poremećaji pušu, trenutku u kojem se organiziraju masovni egzorcizmi i stampeda crnog petka, u kojem se javno komentira, tvrdi, prijeti i hvali tako sumanutim tvrdnjama i iskustvima, u kojem se izgubila svakako ta granica tih 25% , teško ju je i definirati statistički osim kroz trag u sustavu zdravstvene zaštite a ti su tragovi vrlo upitni.

Ako je tako da su tih 25% vrlo upitni, i jer uračunavaju studenticu koja je tražila bombone protiv depresije jer polaže Međunarodno privatno pravo a ne sadrži ekspresije lijepog dijela parlamentarnih rasprava, ono sigurno je da oni nisu egzaktni ali sigurno je i da nije dobro. Društvo nije dobro.

Činjenica je da svako ljudsko znanje o vlastitom mentalnom svijetu jest najkvalitetnije od znanja ali i najnevjerodostojnije, sama struka to priznaje a i mnogi iz tih oblika struke- psihologija, psihijatrija, forenzična psihijatrija osobito stoji u prvom redu odnosa sa apsurdom stvarnosti mentalnog poremećaja. Zašto ovi zadnji…zato jer je  ubojica koji je ubijao jer je čuo glasove u glavi često nedovoljno nezdrav da bi bio proglašen neubrojivim zbog toga a da je sasvim jasno kako je njegov prostor odlučivanja bio toliko sužen da je bilo i nemoguće njemu drukčije (mjera psihijatarskog liječenja u ovakvim slučajevima bude u praksi u pravilu doživotna i teža stvarnost nego zatvor od 40g). Ali sigurno je da nismo dobro.

Postoji, za kraj, još jedan apsurd. Snažno se misli da je odnos prema psihičkim bolesnicima nepravedno diskriminirajuć, on to jest, ali- prema onima koji su u evidenciji. Čim se pročuje da je netko bio deset dana u dnevnoj bolnici da bi se oporavio od nečije smrti mi ga tretiramo na jedan drugi način. S druge strane spremni smo najteže oblike sumanutih misli smatrati ideologijama, pokretima, krcamo ih lajkovima i sljedbenicima i zaljubljujemo se do ušiju.

 

O autoru

Vanja Zlatović

Vanja Zlatović

Dodaj komentar

Kliknite ovdje za dodavanje komentara