Uncategorized

HRABRA ANKICA LEPEJ, KOJA JE OTKRILA TAJNI RAČUN PREDSJEDNIKA DRŽAVE, PREMINULA JE U ZAGREBU , I O NOVOM ZAKONU O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI


Preminula je Ankica Lepej, najpoznatija i prva hrvatska prokazivačica najstrožih tajni vladajuće garniture, nakon dugogodišnje borbe s bolešću, a onda i infekcijom koronavirusa u prosincu. Na neki način je i uloga Milana Levara slična, a obje su sudbine, ali i motivi, za ovo vrijeme sve više daleki, i idealistički strani, ovo je vrijeme cinizma, gotovo je nemoguće da bi netko tako postupio, a da ne bi imao već spremnu odstupnicu, pa i takvu koja bi honorirala taj postupak bar za neku životnu korist, veću nego nosi odluka da se ne prijavi što se saznalo. Na fotografiji iz 2008. Ankica Lepej prodaje svoju knjigu “Istina – savjest iznad bankarske tajne”, koja nije bila poželjna u knjižarama. Tada mediji prenose da Lepej knjigu prodaje sama hodajući od stana do stana. Drži kako bi knjiga trebala biti osnovna literatura političarima i svima na visokim funkcijama. Knjigu je 2003. godine izdala tvrtka Prometej&cin. Kaže kako ne prodaje svaki dan jer ima problema sa zdravljem, a prodaja knjiga joj nije izvor prihoda.
– Primijetila sam da je draža mlađoj generaciji, što mi daje nadu da će netko pokušati učiniti nešto dobro za društvo – rekla je Lepej za Večernji list, čiji su ju novinari zatekli na Trgu bana Jelačića gdje je prodavala knjige.

Ankica Lepej je 1998. godine bila službenica Zagrebačke banke, i ona je Jutarnjem listu otkrila podatak da Ankica Tuđman, supruga tadašnjeg predsjednika države, ima na banci račune na kojima je bilo položeno 210 tisuća tadašnjih njemačkih maraka i oko 15 tisuća američkih dolara.(Jutarnji). Citirajmo prvo direktivu EU 2019/1937., koja se odnosi na takve postupke-

(1)Osobe koje rade za javnu ili privatnu organizaciju ili su u kontaktu s takvom organizacijom zbog aktivnosti povezanih s poslom često prve saznaju za prijetnje ili štetu javnom interesu koji nastaju u tom kontekstu. Prijavljivanjem povreda prava Unije koje su štetne za javni interes takve osobe djeluju kao „zviždači” i time imaju ključnu ulogu u razotkrivanju i sprječavanju takvih povreda te u zaštiti dobrobiti društva. Međutim, potencijalni zviždači često se zbog straha od osvete boje prijaviti ono što ih zabrinjava ili na što sumnjaju. U tom se kontekstu sve više prepoznaje važnost pružanja uravnotežene i učinkovite zaštite zviždača kako na razini Unije, tako i na međunarodnoj razini.
(2)Na razini Unije prijave i javna razotkrivanja od strane zviždača važna su sastavnica provedbe prava i politika Unije. Zahvaljujući njima nacionalni sustavi i sustavi Unije za provedbu dobivaju informacije koje dovode do učinkovitog otkrivanja, istrage i progona povreda prava Unije, čime se jača transparentnost i odgovornost.
(3)U određenim područjima politika, povrede prava Unije, bez obzira na to jesu li prema nacionalnom pravu kategorizirane kao upravne, kaznene ili druge vrste povreda, mogu uzrokovati ozbiljnu štetu javnom interesu u smislu stvaranja znatnih rizika za dobrobit društva. Ako su u tim područjima utvrđeni nedostaci u provedbi, a zviždači se uglavnom nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda, provedbu je potrebno ojačati uvođenjem učinkovitih, povjerljivih i sigurnih kanala za prijavljivanje te osiguravanjem učinkovite zaštite zviždača od osvete.


Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, usklađen s Uredbom, nosi određene novote u odnosu na onaj stari, prenesimo one bitne , koje vas mogu zanimati….s portala EDUS.

Sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti se ostvaruje u posebnom postupku koji se pokreće tužbom za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, a člankom 31. određuje se sadržaj zahtjeva koji se može postaviti u tužbi. Novim stavom 3. navedenog članka propisano je da se ti zahtjevi mogu istaknuti zajedno sa zahtjevima za zaštitu drugih prava o kojima se odlučuje u parničnom postupku ako su svi zahtjevi u međusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno nadležan za njih, bez obzira na to je li za te zahtjeve propisano rješavanje u redovitom ili u posebnom parničnom postupku, osim sporova o smetanju posjeda. U tom slučaju primjenjuju se mjerodavna pravila za vrstu spora o kojoj je riječ, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Odredbama članka 33. regulira se pretpostavka štete i teret dokazivanja. U postupcima za naknadu štete ako prijavitelj nepravilnosti dokaže da je podnio prijavu ili javno razotkrio informacije u skladu s ovim Zakonom i da je zbog toga pretrpio štetu, teret dokazivanja prelazi na osobu koja je poduzela štetnu radnju i koja potom mora dokazati da to djelovanje nije ni na koji način bilo povezano s podnošenjem prijave nepravilnosti ili javnim razotkrivanjem. Osoba koja je poduzela osvetu mora dokazati da je ona bila utemeljenja na opravdanim razlozima.

Novost u zakonu je i izričito propisivanje inspekcijskog nadzora nad provedbom Zakona i propisa koji se donose na temelju njega, a koji nadzor provode nadležna tijela sukladno posebnim propisima. U kontekstu sankcioniranja novost je uvođenje mogućnosti izricanja prekršajnih sankcija i za pokretanje zlonamjernih postupaka protiv prijavitelja nepravilnosti ili povezanih osoba. Nadalje, predviđeno je i da povjerljiva osoba i njen zamjenik i bilo koja druga osoba koja sudjeluje u postupku prekršajno odgovaraju za kršenje obveza zaštite identiteta i povjerljivosti.

photo 24 sata