photo linkedin
Prva je tema prekogranična suradnja u stvaranju kvalitetnog umrežavanja na tržištu električnom energijom. U tom smislu Zemlje Zapadnog Balkana šest (WB6) napreduju u razvoju svojih tržišta električne energije različitim tempom, dok se regionalno tržište tek treba oblikovati, pri čemu je Tajništvo Energetske zajednice procijenilo izvješće o praćenju električne energije u WB6. Izvješće je prezentirano na summitu WB6 u Trstu 12. srpnja 2017, slijedeće će biti prezentirano za dva mjeseca, u ljeto 2018. Ono analizira napredak koji je postignut na nacionalnoj i regionalnoj razini u provedbi energetskih mjera od prošlogodišnjeg summita u Parizu. Ove mjere dogovorene su 2015. godine u okviru inicijative WB6 koja ima za cilj poboljšati suradnju između zemalja u regiji. Od tada, zemlje Zapadnog Balkana implementirale su više od polovice energetskih mjera, navodi se u izvješću.
članovi energy community, više na https://www.energy-community.org/
“Kako bi ubrzali proces, vlade će morati donositi odluke koje će ukloniti preostale blokade, kao i pojačati regionalnu suradnju ugovornih strana zapadnog Balkana 6 i zemalja članica EU u cilju učinkovite integracije njihovog napretka i balansiranja tržišta “, zaključuje izvještaj.
SEEPEX je jedino funkcionalno tržište u regiji
Zemlje Zapadnog Balkana još uvijek polako napreduju u uspostavljanju budućih tržišta i njihova povezivanja.
U izvješću se navodi da je razmjena snaga SEEPEX u Srbiji i dalje jedino funkcionalno tržište u današnje doba na zapadnom Balkanu 6, iako su druge zemlje poduzele aktivnosti za pokretanje tržišta unaprijed. U tom smislu, Crna Gora se ističe uspostavom tvrtke za razmjenu električne energije u lipnju 2017. godine.
Izvješće napominje da su se zemlje uglavnom odlučile za uspostavu nacionalnih burzi unatoč činjenici da su njihova tržišta male veličine, a nisu tražile pridružavanje postojećim burzama energije.
Energetska zajednica preporučuje zemljama da pažljivo razmotre financijsku održivost buduće burze energije i mjere koje će pridonijeti povećanju njihove likvidnosti, uključujući djelotvoran proces povezivanja tržišta.
Daljnji koraci potrebni za balansiranje suradnje
Energetska zajednica procijenila je da doista regionalna suradnja na balansiranju još uvijek nije nastala na zapadnom Balkanu. Zemlje u regiji razvijaju modele za prekograničnu razmjenu energije uravnoteženja, no aktivnosti su ograničene na bilateralnu suradnju ili unutar kontrolnih blokova, kao što je trilateralna suradnja operatora prijenosnih sustava Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.
Srbija još uvijek ne sudjeluje u regionalnoj razmjeni kapaciteta
Napredak u raspodjeli regionalnih kapaciteta također je bio spor. Jedino poboljšanje je uključivanje prekograničnih kapaciteta na međusobno povezivanje Makedonije i Grčke u zajedničku regionalnu dražbu koju provodi SEE CAO.
Srbija ostaje jedina zemlja WB6 koja ne dodjeljuje bilo koji od svojih prekograničnih kapaciteta putem regionalne urede za dražbu.
Nije bilo inicijative za članstvo Bugarske u SEE CAO u svrhu dodjele kapaciteta na međusobnom povezivanju s Makedonijom.
Druga je tema struktura energetskih sustava pojedinih država .
Energetska tržišta u regiji Balkana karakteriziraju dvije glavne značajke po “Revolve” analizi:
1. Oni su svi neto uvoznici energije: sve zemlje u regiji jako ovise o uvoznim fosilnim gorivima, pri čemu je uvoz energije zabilježio 44% ukupne potrošnje energije i koštao više od 3 milijarde eura.
2. Energetske subvencije ukorijenjene su u energetskim sustavima svih zemalja, karakterizirajući cjelokupnu političku strategiju u regiji, jer vlade nastoje ulagati velike količine novca u subvencije za energiju jer se sektor smatra ključnim pokretačem rasta. Prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2015., dvije od šest balkanskih zemalja, Srbija i Bosna i Hercegovina, nalaze se u prvih deset zemalja svijeta s najvećim postotkom subvencija za energiju u Bruto domaćem proizvodu (BDP).
Pored ovih dviju komponenti, očekuje se da će potražnja za energijom u sljedećih dvadeset godina porasti za 70%, a bez dovoljne i pouzdane opskrbe energijom za održavanje gospodarskog rasta prijetnja regionalne energetske krize je iza ugla. Sve to stvara potrebu u regiji da raznolikost opskrbe energijom i tehnologije prema postavljanju više obnovljivih izvora energije.
Hidroelektrana i tradicionalna biomasa predstavljaju okosnicu elektroenergetskih sustava u regiji . U Albaniji, elektroenergetski sustav se izvodi gotovo isključivo na hidroelektranama, a u Crnoj Gori hidro predstavlja više od polovice proizvedene električne energije u zemlji, dok je Srbija treća među 17 zemalja UNECE-a u hidroelektranama (11.109 GWh). Sve zemlje u regiji uvelike su obdarene resursima biomase, većinom korištene u obliku ogrjevnog drva u sektorima grijanja i kuhanja. Međutim, ta uporna uporaba tradicionalne biomase ima štetne i štetne učinke na okoliš i zdravlje i zahtijeva zamjenu suvremenim rješenjima biomase i obnovljivih izvora energije u svrhu okruga i lokalnog grijanja.
Dodaj komentar