photo d. telegraph
Dabrovi su u Velikoj Britaniji gotovo istrijebljeni u 16. stoljeću, prvenstveno zbog krzna, ali su se pojavili ponovno prije desetak godina. Skupina dabrova, koji su živjeli u ograđenom mjestu na tajnoj lokaciji u West Devonu od 2011. godine, sagradili su 13 brana, usporavajući protok vode i stvarajući niz dubokih jezeraca duž tijeka nekoć malog toka a Sveučilište Exeter otkrilo je da je jedna obitelj dabrova uklonila visoku razinu sedimenta, dušika i fosfora iz vode i zadržala više od 100 tona sedimenta, od kojih je 70 posto tla nanesenog iz polja “intenzivno tretiranih travnjaka” uzvodno.
Taj sediment sadrži velike koncentracije dušika i fosfora koji stvaraju probleme za divlje životinje u rijekama i potocima, a koji se također moraju ukloniti iz ljudske vode kako bi se zadovoljili standardi kvalitete pića, prenosi D. Telegraph
Dokazano je koliku ekološku vrijednost nosi činjenica da su se dabrovi, vjerojatno zbog ukupne skrbi o prirodnim staništima, počeli ponovno pojavljivati i graditi brane- nestanak svake vrste je gubitak za ukupni svijet prirode čiji je čovjek tek dio.
Europski dabar nekada je nastanjivao sve prikladne vodotokove i vodene površine od sjevera do juga europskog kopna, no početkom 20. stoljeća ostao je i opstao samo na četiri odvojena lokaliteta, u južnoj Norveškoj na rijeci Labi, u Njemačkoj i Poljskoj, na donjem toku rijeke Rhone u Francuskoj i u Rusiji.
Zahvaljujući akcijama povratka dabra na nekadašnja staništa diljem Europe početkom novog tisućljeća dabar je ponovno rasprostranjen na širem prostoru i u relativno dobrom brojnom stanju. Prema podacima za 2000. godinu u populacija europskog dabra kreće se od 600 – 650.000 dabrova. (wiki).
Životinje koje su krajem 19. stoljeća izumrle na području Hrvatske, prije 20-ak godina ponovno su unesene (Šumarski fakultet iz Zagreba u suradnji s bavarskim kolegama) u šumu Žutica kod Ivanića, u Dravu kod Legrada…, oko 150 komada porijeklom iz Bavarske, da bi danas, prema nekim procjenama, njihova populacija narasla na šest, a po Ivkovićevoj računici i na 10 tisuća jedinki. Proširile su se i na Sloveniju, BiH, Mađarsku, Austriju, gdje su također bile nestale. I dok znanost i ekolozi oporavak dabrova smatraju čudom, poljoprivrednici ih u nekim krajevima drže već elementarnom nepogodom jer za gradnju i metar i pol visokih brana pustoše i obližnja kukuruzišta, voćnjake te ostalo drveće uz vodu.
Tako da ministarstvo daje pojedinačne dozvole za odstrjel. Sad ih ima prema javnim podacima oko 3000 ali….
Dodaj komentar