Uncategorized

5. nalaz o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj koji je prihvatila Europska komisija

photo britanica

Jedna molba za čitatelje. Pročitajte tekst dolje, vrlo je  razumljiv. I onda zauzmite stav. Manja molba za napredne čitatelje- zamislite koliko različito može medij, citirajući iz teksta, različito prikazati percepciju stanja u jednoj zemlji koju na stol dobija u obliku tog izvješća Europska komisija. .

 

Citat izvješća koji je prihvatila Europska komisija  o stanju u Hrvatskoj- ” Od usvajanja četvrtog ECRI-jevog izvješća o Hrvatskoj 20. lipnja 2012. godine,
postignut je napredak u brojnim područjima.
Vlasti su poboljšale zaštitu od govora mržnje izmjenama Kaznenog zakona u koji je
unesena nova odredba kojom se kriminalizira nasilničko ponašanje u javnom prostoru.
Tim se zakonom kažnjava i utemeljivanje ili predvođenje skupine koja promiče rasizam.
U sklopu Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od
2013. do 2016. godine organizirani su tečajevi za izobrazbu policijskih službenika,
državnih odvjetnika i sudaca o suzbijanju rasne diskriminacije, uključujući rasističko i
homo/transfobno nasilje.
U studenom 2012. godine hrvatska Vlada odobrila je Nacionalnu strategiju za
uključivanje Roma (NSUR) za razdoblje od 2013. do 2020. godine, koja obuhvaća,
inter alia, mjere u području obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravstva.
Prethodne strategije koje se odnose na Rome dale su neke pozitivne rezultate: velika
većina romske djece pohađa osnovnu školu, učenici mogu pohađati programe dodatne
nastave nakon redovne, a nezaposleni Romi mogu dobiti potporu za
samozapošljavanje.
Godine 2013. poduzeti su daljnji zakonodavni koraci kako bi se osigurao pristup
odgovarajućem stanovanju za povratnike u sklopu Nacionalnog programa stambenog
zbrinjavanja.
Zadnjih godina došlo je do nekoliko pozitivnih razvoja događaja u pogledu položaja
osoba kojima je odobrena supsidijarna zaštita Migracijskom politikom za razdoblje od
2013. do 2015., kojom su provedene neke preporuke ECRI-ja koje imaju prvenstvo,
dane u zadnjem izvješću za Hrvatsku. Tom je politikom korisnicima supsidijarne zaštite
osiguran pristup besplatnom osnovnom i srednjem školovanju, pod jednakim uvjetima
kao i državljanima Hrvatske. U studenom 2017. donesen je novi Akcijski plan za
integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do
2019.
U srpnju 2014. godine donesen je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola
kojim je poboljšan zakonodavni okvir za LGBT osobe.
ECRI pozdravlja taj pozitivan razvoj događaja u Hrvatskoj. Međutim, usprkos
postignutom napretku, neka otvorena pitanja i dalje su razlog za zabrinutost.
Hrvatski Kazneni zakon još uvijek nije potpuno u skladu s ECRI-jevom Općom
preporukom o politikama br. 7 o nacionalnom zakonodavstvu za suzbijanje rasizma i
rasne diskriminacije. Ostaju i praznine u pogledu odredbi građanskog i upravnog prava.
U javnom diskursu sve je više prisutan rasistički i nesnošljiv govor mržnje. Glavni ciljevi
su mu Srbi, LGBT osobe i Romi. Nacionalizam je u porastu, osobito među mladima,
ponajprije u obliku hvaljenja fašističkog ustaškog režima. U područnim medijima i na
internetu uobičajeni su izrazi rasizma i ksenofobije protiv Srba, LGBT osoba i
izbjeglica, kao i uvredljiv izričaj kad se govori o Romima. Događaju se i fizički napadi
protiv tih skupina kao i njihove imovne.
Odgovori hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu se smatrati u cijelosti
odgovarajućima. Vlasti rijetko javnosti upućuju bilo kakvu poruku protiv govora mržnje
(protugovora) . Lagano se isključuje kazneni progon i većina slučajeva govora mržnje i
nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaje. Nepoduzimanje kaznenog
progona znači kako nema učinkovitog odvraćanja protiv počinjenja takvih kaznenih
djela. Odredbe o rasističkoj motiviranosti kao otegotnoj okolnosti također se rijetko
primjenjuju zbog toga što u pravosuđu nema dovoljno znanja i stručnosti za
prepoznavanje zločina iz mržnje.
10
Nacionalne strategije koje se odnose na Rome nisu u potpunosti provedene i položaj
Roma u zajednici i dalje karakterizira visok stupanj socijalne isključenosti.. Još uvijek je
visoka stopa učenika koji odustaju od školovanja a pristup zapošljavanju uznemirujuće
je nizak.
Usprkos postojećem zakonodavnom okviru, predrasude protiv LGBT osoba široko su
rasprostranjene i te osobe izložene su različitim oblicima diskriminacije u
svakodnevnom životu.
ECRI u ovome izvješću traži da hrvatske vlasti poduzmu radnje u više područja,
te u tom kontekstu daje niz preporuka, uključujući i ove koje slijede.
Kazneno, građansko i upravno zakonodavstvo treba uskladiti s ECRI-jevom Općom
preporukom o politikama br. 7 o nacionalnom zakonodavstvu za suzbijanje rasizma i
rasne diskriminacije.
Vlasti trebaju uvesti obvezatno obrazovanje iz ljudskih prava kao dio građanskog
obrazovanja u sve nastavne planove i programe, osobito glede prava na jednakost i
zabranu diskriminacije. Treba izraditi odgovarajuće udžbenike, a nastavnici trebaju i
dalje prolaziti potrebnu izobrazbu iz tih predmeta.
Vlasti trebaju osuditi govor mržnje i promicati protugovor političara i visokih dužnosnika.
Sve političke stranke u zemlji također trebaju osuditi govor mržnje i pozvati svoje
članove i sljedbenike za se suzdrže od njega.
Rasistička i/ili homo/transfobna motivacija u slučajevima nasilnih incidenata treba biti
sastavni dio istraga, osobito davanjem jasnih smjernica između policije i državnog
odvjetništva, kao i u sudskom postupku od samog početka. Vlasti trebaju osigurati i
izobrazbu za policiju, državno odvjetništvo i sudstvo o zločinima iz mržnje i primjeni
odredbi koje se odnose na mržnju kao motiv.
Treba osigurati odgovarajuća sredstva za financiranje djelotvorne provedbe NSUR-a.
Nju treba i sustavno revidirati tako da sadrži više ciljanih mjera i pokazatelja uspjeha,
kako bi se mogli mjeriti njeni učinci, u bliskoj suradnji s područnim i lokalnim vlastima,
kao i s pripadnicima romske zajednice.
Vlasti se trebaju pobrinuti da Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena
međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do 2019. sadrži dobro definirane ciljeve,
okvire, financiranje, pokazatelje uspjeha, kao i sustav praćenja i vrednovanja za
djelotvornu provedbu.
Treba donijeti akcijski plan za suzbijanje homofobije i transfobije u svim područjima
svakodnevnog života, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu skrb.