Urbi et orbi, bitne točke rečenog danas u Vatikanu

photo Reuters

Uskršnji “Urbi et orbi” – gradu (jer je rimski biskup) i svijetu (jer je poglavar svim katolicima), nije tek propovjed ili slično obraćanje Sv. Oca, ono je uravnotežen i smislen skup poruka duhovnog, diplomatskog i etičkog obraćanja u ime i prema strukturi kojoj je na čelu snagom autoriteta koja seže od uspostave tog episkopata temeljenom na ovlastima Sv. Petra. Stoga ne čudi što svi mediji, politika i sva svjetska analitika pokušava prepoznati iz tih riječi za što će se založiti netko tko utječe na javno raspoloženje na planetarnoj razini i izvan granica postavljenih formalnom podložnosti rimokatoličke crkve. Tako je bilo i danas a mi istaknimo glavne teme i točke za koje je Franjo odlučio da su toliko važne da im je mjesto u današnjem obraćanju.

1. Sirija- iako procjene o poginulima koje je proizveo, za sada sedmogodišnji, rat u Siriji variraju, 2016. studija Sirijskog centra za istraživačka istraživanja tvrdi da je umrlo gotovo 500.000, uključujući i borce i civilne žrtve, dok je gotovo dva milijuna ozlijeđenih a više od 5,5 milijuna Sirija pobjeglo je iz zemlje, a 6,1 milijuna interno raseljeno, te zajedno predstavljaju polovicu stanovništva zemlje.Franjo je bio iskren u osudama sukoba Sirije od početka njegove papinstva, odlučno je bio protiv moguće zapadne vojne intervencije kako bi srušio režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Tako i sada on jest odlučno protiv nastavka sukoba a time i jest izrazio suglasnost s činjenicom da Assadov režim nije moguće niti potrebno opet/ dalje, pokušavati rušiti u ime bilo koje stvarne ili pretpostavljene vrijednosti ili svrhe.
2. Palestina-  Svetu zemlju, koji se odnosi na izraelsko / palestinski sukob, Jemen i cijeli Bliski Istok u nedjelju, moleći “da dijalog i uzajamno poštovanje mogu prevladati nad dijeljenjem i nasiljem”. Papi nije strano “two state solution”, neki mir i po cijenu ustupaka Izraela prema stvaranju države Palestine i, slično sadašnjem stavu SAD i Svjetskog židovskog kongresa, koji bi nastao pregovorima. Realnost je da ih izraelski ministar financija vodi s palestinskom stranom upravo takve i dugo.
3. Afrika-  “Danas se pozivamo na plodove nade onima koji žude za dostojanstvenim životom, prije svega u onim područjima afričkog kontinenta koji su duboko pogođeni glađu, endemskim sukobima i terorizmom”, rekao je. “Neka mir uskrslim Gospodinom ozdravi rane u Južnom Sudanu i sukobljenoj Demokratskoj Republici Kongo i otvori srca na dijalog i uzajamno razumijevanje. Nemojmo zaboraviti žrtve tog sukoba, posebno djece! Neka ne bude nedostatka solidarnosti sa svim onima koji su prisiljeni napustiti svoju rodnu zemlju i bez golih bitnih potreba za životom. “
4. Koreja- U vrijeme kada su čelnici Sjeverne i Južne Koreje spremni sastati se 27. travnja, što bi moglo pomoći u postavljanju pozornice za susret između korejskog čelnika Kim Jong Un i američkog predsjednika Donalda Trumpa, Francis je pozvao na dijalog i mir.”Zazivamo plodove dijaloga na korejskom poluotoku, kako rasprave koje su u tijeku mogu unaprijediti sklad i mir unutar regije”, kazao je. “Neka oni koji su izravno odgovorni djeluju s mudrošću i razboritošću kako bi promovirali dobro korejskog naroda i izgradili odnose povjerenja unutar međunarodne zajednice”. Papa je izrazito protiv atomskih pokusa sjevernokorejskog vođe i u biti podržava približavanje dviju Koreja ali i susret Kim-Trump.

Osim govoreći o Ukrajini i Venecueli on je zaključio-

“Mi kršćani vjerujemo i znamo da je Kristovo uskrsnuće istinska nada svijeta, nada koja ne razočara … Moć zrna pšenice, snaga te ljubavi koja se ponizuje i daje se do samoga kraja, i time doista obnavlja svijet “, rekao je.

“Ova moć i danas donosi plodove u brazdama naše povijesti obilježene toliko mnogo nepravdi i nasilja. Ona donosi plodove nade i dostojanstva gdje postoje lišenja i isključenosti, glad i nezaposlenost, gdje postoje migranti i izbjeglice.

Njegova je ukupna politika sklona različitima, nesklona interesima krupnog kapitala a osobito financijskog i vojnoindustrijskog, potiče snošljivost i nije nesklona prožimanju kultura i svjetskih religijskih skupina, reformirajuća je i za sliku i za sadržaj tvrdolinijske skupine katoličkih biskupa. Osobito i neovisno on se izričito suprotstavlja organiziranom kriminalu, trgovini ljudima i oružjem.

Sve ovo ga čini izrazito popularnim i među ljudima koji se nisu deklarirali ili osjećali katolicima i njegova misija ima i snažnu evangelizacijsku stranu. U prilog tome je bilo krštenje odraslih dan prije, u kojem je krstio nigerijskog izbjeglicu koji je spriječio pljačku u trgovini raazoružavši napadača.