Svijet

Istočna Njemačka, meki trbuh Europe što se reže na pola i što je slično antisemitizmu 30-ih i islamofobiji

Politička situacija u istočnoj Njemačkoj je na weimarski način ranjiva, dramatična i bipolarna. Ne samo zbog nedavnih nereda u Chemnitzu koji podsjećaju na vremena koja su uvela svijet u pakao 40-ih. Podrška desno populističkoj Alternativi za Njemačku” (AfD) naravno da raste i ova stranka je prema ispitivanjima javnog mnijenja u Saskoj i okolnim saveznim državama sada na drugom mjestu a iza CDU. Za godinu dana su izbori  u pokrajinama Saskoj, Tirinškoj i Brandenburgu. Ukoliko situacija ostane ovakva, onda su vladajuće koalicije pred zidom, naslijeđe DDR je pogodno polarizaciji, to je socijalno tkivo impulzivno a sneno kao u svim tranzicijskim sredinama.

Koalicijski partneri demokršćana iz CDU-a mogle biti, sasvim jasno: Ljevica ili AfD. Obje opcije imaju istu posljedicu- tenziju koju umjerene političke opcije ne poznaju.  Ljevica je stranka nasljednica režimske stranke SED-a iz DDR-a, a AfD se smatra ekstremnom desnicom, podsjeća Deutsche Welle.

Razlika u odnosu na “ona vremena” je stupanj gospodarske krize, bez nje sav antisemitizam (islamofobija, u ovoj epizodi), sav revolucionarni žar ljevice jednako, ne bi imali svoje gorivo. Ali to je i zatvoren krug jer je ratio ovih zbivanja u tome da bi ubacio pijesak u motor njemačke lokomotive koja treba radnu snagu a ne otpušta je. Ali ipak, ex-DDR je tu u velikom zaostatku i neka se potka socijalnog bunta može naći. Ne zaboravimo, antisemitizam je u srži vezan uz socijalnu frustraciju i nije niti ljevica na njega bila imuna niti malo.

Zajedničko pak, i islamofobiji i antisemitizmu je jedno, on se poziva na seksualni pretencionizam, mahom su članci u “Jurišniku”, pred pobjedu NSDAP 1933., bili o tome kako židovski lihvar obeščašćuje Njemicu. On to čini namjerno, iz mistične čežnje zagaditi rasu. Doslovno je njegov urednik na vješala,1946. otišao u tom uvjerenju, s njime nisu razgovarali gordi pruski maršali Jodl i Keitel tijekom suđenja, ovaj prvi je pak u smrtnom času salutirao (carski dakle, ne nacistički) i rekao- pozdravljam te, moja Njemačko. No, njegovi vlakovi s popunom za rat u SSSR su bili drugorazredni onima prema logorima u Poljskoj a on je o tome tek u užem krugu govorio s negodovanjem, više praktičnih razloga radi.

Ali koncert “Ima nas više”, pokazuje da je još centar, desni centar, bitno jači od svih drugih. A on ovisi o jednom jedinom, čovjek se preokrene s civilizacijske strane. O stanju na burzi dionica njemačkih giganata.

O autoru

Vanja Zlatović

Vanja Zlatović

Dodaj komentar

Kliknite ovdje za dodavanje komentara

Centar za postavke privatnosti

Nužni kolačići

Ovi kolačići su nužni za ispravno prikazivanje stranice

PH_HPXY_CHECK, _ga, _gid, catAccCookies, gdpr[allowed_cookies], gdpr[consent_types], tk_ai, wordfence_verifiedHuman, tk_ai, wordpress_test_cookie

Marketinški kolačići

Ove kolačiće koristimo kako bismo vam prikazivali relevantne oglase

1P_JAR, APISID, DSID, HSID, IDE, NID, SAPISID, SID, SIDCC, SSID

Analitički kolačići

Ove kolačiće koristimo kako bismo lakše pratili analitiku stranice i izrađivali statistiku.

DSID, IDE, KADUSERCOOKIE, KTPCACOOKIE, dp

Other