Featured Svijet

AVLIJANERI NISU LIJEK, ALI SU PRIRODNI REPETITORI RADOSTI (o jednom portugalskom istraživanju)

U istraživanju koje je objavljeno u časopisu Journal of Psychiatric Research, psihijatri su proučavali 33 pacijenta s dijagnozom kliničke depresije (TR-MDD). Njima su liječnici savjetovali da nabave kućnog ljubimca.

Oni su osjetili poboljšanje simptoma nakon samo 12 tjedana, a kod jedne trećine stanje se toliko popravilo da više nisu pokazivali nikakve simptome bolesti. 33 pacijenata nije nabavilo kućne ljubimce i kod njih nisu primijećena poboljšanja.

Dr. Mota Pereira i Fonte su izabrali pacijente kojima se stanje nije poboljšavalo nakon 9 do 15 mjeseci liječenja koje je uključivalo terapiju i uzimanje antidepresiva. Preporučili su im da nabave kućnog ljubimca, ali im nisu rekli da je cilj bio borba protiv njihove depresije. (e-zadar)

Mi nismo depresivni, niti anksiozni nismo..dapače, ali dodatni impuls životne radosti predstavlja prisustvo ex azilanta, Bilba Bagginsa, sebičnog i asertivnog, neposlušnog ali “od volje”, koji nas čuva, prati, nadzire, smišlja smicalice, i pozira, i tjera na stalnu pažnju. I obasipa stalnom pažnjom.

Piše na web stranicama Zavoda Andrija Štampar –
„Prava“ depresija podrazumijeva trajni i kontinuirani osjećaj bezvrijednosti i bespomoćnosti uz osjećaj krivnje, nemogućnosti uživanja u hobijima, nemogućnosti uživanja u svakodnevnim stvarima, teškoće u obavljanju uobičajenih obaveza. Uz ove tegobe, mogu se pojaviti i tjelesni simptomi: nesanica, nespecifični bolovi i glavobolja, a moguće su i suicidalne misli. Ako postoje i tjelesni simptomi, uvijek je potrebno isključiti i ostale moguće uzroke. Kod depresivnog raspoloženja simptomi su slični, ali blaži i javljaju se povremeno. Mogu biti vezani uz neki vanjski podražaj ili događaj. Ako sumnjate da je riječ o „pravoj“ depresiji, obavezno se javite svom liječniku, a ako je riječ o depresivnom raspoloženju nešto možete učiniti i sami za sebe.

Izvanredne situacije neupitno utječu na mentalno zdravlje pojedinaca i zajednice u cjelini. Kako bismo izmjerili te pojave u Hrvatskoj, poslužili smo se alatima digitalne demografije. Prva indicija pogoršanja mentalnog zdravlja velik je porast pretraživanja za pojmovima „psihijatar“, „psiholog“ i sl. Uočen je i porast pretraga za lijekovima za smirenje. Korištenjem analitičkih alata Google Trends razvijena je funkcija za kvantificiranje promjena u mrežnom ponašanju te uočeno da skupine pojmova koje sugeriraju porast „anksioznosti“, tjeskobe i depresije pokazuju značajnu pozitivnu korelaciju. Prepoznat je i rizik od povećanja obiteljskog nasilja tijekom pandemije COVID-19, a dodatan stres roditeljima donosi i zatvaranje škola. Izbijanjem pandemije u Hrvatskoj uočava se i snažan skok pretraživanja pojma „razvod braka“, a uočen je i porast problema vezanih za alkoholizam (Tado Jurić. Socio-psihološke posljedice pandemije COVID-19 u Hrvatskoj – uvidi digitalne demografije)