Moguće je

Sve što je posljedica ljudskog konstruktivnog djelovanja (osim prirode) nastalo je srazom znanja i inovacije. Znanje i inovacija su motor svakog rada, razvoja i poboljšanja.

70-80% gospodarskog rasta i razvoja događa zbog novog i boljeg znanja. U današnjoj ekonomiji koja se temelji na znanju i kreativnosti postaje neophodno učiti, napredovati i bolje razumjeti – kako znanje i inovativna dobra mogu biti stvorena, upravljana, iskorištena i primijenjena što djelotvornije – kako bi bili od što veće koristi organizacijama i društvu, tvrdi Ajarn Petcha (glavni kreativni direktor Sveučilišta u Bangkoku).

Upravljanje znanjem fokusira se na identificiranje znanja i olakšava zadržavanje, protok i korištenje znanja u organizaciji. Mnogo organizacija još uvijek se bori s onim što znaju, a većina intelektualne imovine ostaje neiskorištena u glavama pojedinca. Olakšavanje i podržavanje razmjene znanja glavni je cilj upravljanja znanjem.

Budući da je većina inovacije vođena prethodno razvijenim ili stečenim znanjem, obje discipline su usko povezane i imaju mnogo sličnosti u provedbi i izazovima.

Primjerice, obje discipline zahtijevaju određeni stupanj organizacijske promjene i zrelosti kako bi uspjeli, a obje discipline oslanjaju se na ljudsku motivaciju, kulturu i vodstvo. Naravno, tehnologija ovdje djeluje kao omogućitelj podrške i nadogradnje upravljanja znanjem i upravljanja inovacijom.

Pa i mi tu, ovisimo najviše o tome- hoće li se stvoriti klima između dovoljnog broja ljudi koja će generirati tu svijest koja pomiče cijelo društvo a upravo je ta svijest ona o tome da postoje mogućnosti za bolje poticanjem stjecanja znanja i kreativnosti. Ne samo da bi postali spremni rješavati današnje izazove, već i da nas oni sutrašnji, potpuno nepoznati, ne iznenade i ne ostave bez rješenja.

Nikakva proizvodnja zdrave hrane, otvaranje start up projekata, razvoj uopće, nikakav pomak nije moguć ako u dovoljno inspirativnih točaka jednog društva ne sazrije jedno zajedničko “moguće je”.

A moguće je.

(Ana Katarina Zrinski Frankopan je rođena u dvorcu Bosiljevo, na fotografiji gore. Pisat ćemo uskoro o njenim, sasvim originalnim stavovima u temi gore koji jesu na tragu tog istog stava kakav promiče Sveučilište u Bankoku, naravno da taj pristup postoji svugdje. Ali bude središta i vremena koja generiraju taj stav pa ga je i ona u svoje vrijeme širila, u dvorcu je bila knjižnica koja je uništena i razgrabljena, tu je zato dvorac danas kao ilustracija).