Featured Osvrti

Apoksiomen u Rimu, Jagoda Martinčević

Zapravo sam htjela posve drugu temu. Aktualni egzodus naših stručnjaka u inozemstvo. Ima li on veze i s kulturom? Ili odlaze samo liječnici, kompjuteraši, inženjeri, kuhari,…i dakako oni koji će i bez struke pronaći neki posao kojeg ovdje nema.Da, klasični kulturnjaci najmanje odlaze. Glumci ponajmanje zbog njihova temeljnog alata jezika, književnici također, a svi drugi ponajprije slikari i glazbenici sporadično no oni su ionako nomadi pa im je, ako je talenta i sreće, svugdje dobro. No ima jedna umjetnička djelatnost koju uvozimo, već godinama a danas ponajviše jer je ovdje deficitarna.Riječ je o klasičnom baletu.Popisi u svim našim nacionalnim kazalištima bjelodano svjedoće: u svakom je barem polovica stranaca a ponegdje su i u većini. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu uz naše plešu umjetnici Rusi, Rumunji, Talijani, Portugalci, Japanci, Australci, Nijemci a ima ih i iz Baškirije i Uzbekistana. Plešu sjajno, predstave su izvrsne i atraktivne a sve skupa nalik je brojnim, ili gotovo svim, inozemnim baletnim trupama koje krasi ujedinjeni plesni pokret bez obzira na nacionalni predznak. Jesu li svi oni stigli u Hrvatsku trbuhom za kruhom? Nisu. Balet je jednostavno takvo umijeće, fluktualno, uvijek u potrazi za nečim novim, boljim ako si bolji a sudeći po nekolicini zagrebačkih prvaka i odličan. Zbog čega nema više naših plesača druga je tema vezana uz školstvo i po neku predrasudu. No o tom potom. Uvod je gotov a bio je potreban događaju  koji, mislim, zavređuje odjek.

      Dakle “Apoksiomen” putuje u Rim, obznanila je nedavno meni iznimno draga glazbenica Tamara Obrovac. Dakako ne onaj antički kip efeba, brončanog atleta pronađenog prije dva desetljeća u lošinjskom akvatoriju na 45 metara dubokom morskom dnu uz obalu otočića Vele Orjule. Taj je već davno, očišćen i restauriran od povijesnih natruha u rasponu nastanka od 360. do 300. godine prije Krista, obišao je mnoge svjetske izložbe kao najbolje očuvan i autentičan odljev prototipa omiljenog starogrčkog prikaza atleta – sportaša, a danas počiva u malološinjskom muzejskom domu  Apoksiomen o kojem je ovdje riječ je balet praizveden listopada 2017. u zagrebačkom HNK-u s glazbom Tamare Obrovac, u koreografiji i režiji Claudia Bernardoa i u dramaturgiji Lade Kaštelan. Uspješno, za neke i senzacionalno, no naravno bez ushita kakav izazivaju “Labuđe jezero” ili “Orašar”. Jer “Apoksiomen” je suvremeni balet, dakle manje privlačan od klasike, a ipak baš on putuje u Rim kao reprezentativan primjer zagrebačkog baletnog autorstva. I dobar je to odabir jer će ga uz hrvatske plesače predstaviti i oni naši odlični inozemci.uz glazbu i dramaturgiju hrvatskih autorica, a u krajnjoj liniji i u priči o strancu kojeg su davno spustili baš u naš dio Mediterana jer im je na brodu bio višak tereta, ili ga je potopila neka grozna nevera. Svejedno. Multi – kulti je dakle u akciji koja sabirući iskustva prošlosti progovara i o sadašnjosti, o aktualnom egzodusu, migracijama, izbjeglištvu, preko voda Mediterana u kojima se uz Apoksiomena danas utapaju i mnogi drugi.
   “More je misaoni i poetski prostor ove predstave, granica između svijeta živih i mrtvih, stvarnoga i imaginarnoga…”, piše Lada Kaštelan i poseže za ulomcima Euripidovih “Trojanki” a Tamar Obrovac  tematizira Mediteran kao ” primordijalnu snagu iskonske  emocije”        koju plesači osim plesom i pevaju improvizirajući jad i radost, odlazak i očekivanje, smrt i rođenje, ljubav i mržnju, ali uvijek i nadu, i sve to na valovima pod razapetim bijelim jedrom koje je nekad hrlilo u Itaku, danas u Lampedusu, sutra tko zna kamo? I uopće koje je značenje riječi Apoksiomen?  Ona zapravo nije ime nego postupak kojim su starogrčki atleti strugaljkama skidali sa sebe slojeve ulja, pepela i pijeska nakupljene u sportskim nadmetanjima. Apoxyomenos je ” onaj koji se čisti poslije napora”. I to je jedina metafora ovog zagrebačkog baleta koji kreće u svijet.Jednostavna i naporna, prisutna, a opet tako daleka danas sve češćim banalnim kazališnim aktualizacijama stvarnosti. Dovoljno je jedro.
                                                  Jagoda Martinčević

Centar za postavke privatnosti

Nužni kolačići

Ovi kolačići su nužni za ispravno prikazivanje stranice

PH_HPXY_CHECK, _ga, _gid, catAccCookies, gdpr[allowed_cookies], gdpr[consent_types], tk_ai, wordfence_verifiedHuman, tk_ai, wordpress_test_cookie

Marketinški kolačići

Ove kolačiće koristimo kako bismo vam prikazivali relevantne oglase

1P_JAR, APISID, DSID, HSID, IDE, NID, SAPISID, SID, SIDCC, SSID

Analitički kolačići

Ove kolačiće koristimo kako bismo lakše pratili analitiku stranice i izrađivali statistiku.

DSID, IDE, KADUSERCOOKIE, KTPCACOOKIE, dp

Other