Featured Kolumne

ZELENO SUNCE: Sve je nezdravo. Što jesti? Postoji li izbor?

Često čitamo o zapljenjenoj, nekvalitetnoj hrani sumnjivog porijekla i sastava koja završi na policama trgovina. Posebno ovih dana naglašava se sveobuhvatna i uspješna  akcija unutar Europske unije; gotovo 50 kriminalnih mreža uključenih u proizvodnju lažne i nezdrave hrane i pića je otkriveno i zaustavljeno u velikoj akciji Interpolovog odjela za ilegalna tržišta; vrste namirnica idu od krivotvorenog meda, mlijeka, maslinovog ulja, posebno dječje hrane, otrovnih plodova mora, vina, trulog, starog mesa  i slično.

Mnogi se s pravom pitaju što uopće mogu kupovati i što jesti kad sve ispada nezdravo i upitno.

I odmah ću naglasiti da savršene, domaće hrane gotovo da više uopće nema; i flanci za sadnju kupuju se od velikih proizvođača. Rijetko tko ima svoje originalno, autohtono sjeme. Srećom, sve više ljudi se udružuju u interesne skupine i čuvaju i izmjenjuju iskonsko sjeme.

 

Kiše koje padaju zagađuju tlo po cijelom svijetu. Postali smo globalno povezani i svjesni da uz mnoge dobrobiti civilizacije ide i puno neželjenog.

Ali, možemo birati da ne kupujemo i ne koristimo najgore.

 

Par savjeta:

  1. ne kupovati gotova jela i prerađene namirnice poput hrenovki, pašteta i raznih salama u kojima završi sve i svašta začinjeno pojačivačima okusa i konzervansima.
  2. ne kupujte margarine, biljni šlag i mlijeko u trgovinama, posebno dugotrajno. Napominjem da nam mlijeko kao namirnica nije dobrodošla, posebno u velikim količinama. Kupovno mlijeko je pasterizirano te je time izgubilo enzime za lakšu probavu, uzete su mu masnoće i okus, dodani šećeri, umjetni vitamini i konzervansi, a same krave dobijaju ogromne količine hormona za poticanje stvaranja mlijeka i antibiotike protiv upala vimena i slično.

Umjesto toga birajte uvijek maslac i kratkotrajno mlijeko. Mlijeku minimalizirajte upotrebu jer stvara sluz i lijepi se za crijeva. Za razliku   od ovoga, magareće i kozje mlijeko domaćih proizvođača koje je visoke cijene već u malim količinama od pola do decilitar na dan, izuzetno pomažu u borbi protiv plućnih problema, posebno osjetljivoj djeci.

3. Koliko god su povrće i voće špricani i tretirani kemikalijama, uvijek su najbolji izbor u odnosu na sve drugo. Prije upotrebe sve treba dugo i temeljito oprati, sve što se može guliti, guliti, a ako imamo sreće i imamo vlastiti vrt, ne moramo guliti ništa ukoliko se radi o organskoj proizvodnji.

4. Ne kupovati gotove sokove, gazirana pića i slično jer se radi o napitcima s ogromnom količinom šećera, umjetnim bojama i okusima. Sokove cijedimo sami.

5. Uvijek kupovati svježe meso. Nikad ono koje je već samljeveno i marinirano jer tu završi sve i svašta. Jednako tako niti ono koje je na sniženju. Meso jesti što manje iz istih razloga kao i mlijeko jer se životinje loše hrane, pune su antibiotika i hormona ubrzanog rasta.

 

 

Da bi se zdravije hranili, najčešće nas ne sprječava manjak novca već nedostatak volje i vremena za pripremu zdravih obroka i namirnica.

Pa umjesto kaše od prosa, biramo gotove pahuljice, umjesto pečenih jaja, uzimamo paštetu i hrenovke.

Gotova juha iz vrećice je kuhana za desetak minuta. Ali, postanimo svjesni da je to siguran put u bolest. I naravno, nije problem kad rijetko pojedemo nezdrav obrok, ali kad je to svakodnevno, tada sami sebi radimo problem kojem su direktne posljedice razni zdravstveni problemi, manjak energije i debljina.

 

 

 

 

 

 

Svi misle da je zdrava prehrana većini nedostupna.

Sama količina hrane koja nam je potrebna je puno manja od one koju većina ljudi pojede. Biti gladan naravno nije ono što želimo i volimo, ali osjećaj gladi je izuzetno zdrav. Tada tijelo troši svoje viškove i naša energija je na visokoj razini. Čim se prejedemo, osjećamo umor i pospanost jer sva energija se preusmjeri na probavljanje.

Što podrazumijevamo pod zdravom prehranom?

  1. Zdrava prehrana je jednostavna i nezahtjeva.
  2. Da bismo se zdravo hranili trebaju nam osnovne namirnice poput krumpira, graha, kupusa, blitve, tikvi svih vrsta, riže, ječma, prosa
  3. Što više autohtonog voća i povrća i to onog kojem je trenuta sezona. Zamrznite šljive, trešnje i višnje; sve što možete i koristite za sokove i slastice, voće i povrće što više sirovo
  4. Kuhana jednostavna jela s povrćem, malo mesa. Bez vrhnja i umjetnih dodataka. Puno lešo hrane s maslinovim uljem i češnjakom 
  5. Koristite začine jer su ljekoviti i odlično obogaćuju svako jelo mirisom i okusom
  6. Cijediti svoje sokove, voćne i povrtne
  7. Jesti sve vrste sjemenki
  8. Piti dovoljno vode
  9. Piti čajeve od domaćeg ljekovitog bilja
  10. Raditi svoje namaze, paštete, džemove, ajvar i zimnicu koliko god je moguće
  11. Šećere minimalizirati
  12. Potrudite se pronaći što više proizvođača, svoj OPG, rodbinu na selu, od kojih možete nabaviti meso, jaja, krumpir, grah, dio voća i povrća.

 

 

 

 

 

 

Ovo je sve jako pojednostavljeno, ali je dovoljno za pravilno usmjeravanje u odabir namirnica i način pripreme jela.

Sigurno nije sve jednako nezdravo i ne prihvaćajte te tvrdnje da nema smisla paziti na prehranu.

Ono smo što jedemo, ne budimo kanta za smeće.