Uz toliko upozorenja na štetnost Sunca, mnogi ljudi su otišli u lošu krajnost da Sunce vide kao neprijatelja kojeg treba izbjegavati i štititi se od njega svim mogućim sredstvima; od samog neboravljenja na Suncu, nošenja sunčanih naočala i zaštitnih kapa i sunčajući se s debelim slojem kreme za sunčanje.Takvo ponašanje prenose i na svoju djecu te time štete svojem i njihovom zdravlju.
A Sunce je izvor života, neophodno čovjeku kao i svemu što raste na Zemlji.
Biti na Suncu svakodnevno, značajno utječe na naše raspoloženje, hormone i zdravlje.
Sunce je glavni izvor vitamina D koji je važan čimbenik za asimilaciju i iskorištavanje kalcija u tijelu. Bez vitamina D ne postoji način da tijelo apsorbira kalcij, a bez opskrbe kalcijem nema načina za detoksikaciju i obnovu tijela. Nedostatak sunčeve svjetlosti pridonosi kroničnom nedostatku kalcija što ima za posljedicu sve slabije zdravlje ljudi, posebno u urbanim područjima. Kalcij je najjači i najobilniji alkalni zaštitnik tijela i svaki put kad krv preopteretimo kiselinama i šećerom, naše tijelo za zaštitu, vuče kalcij iz kostiju i zuba kako bi se normalizirala pH vrijednost u krvi. Jasna je posljedica te samoobrane- slabe kosti, osteoporoza, slabi zubi, sve kiseliji organizam i sve više depresije i nezdravog osjećaja bezvoljnosti i umora.
Zaključujemo da periodi s malo Sunca donose razdoblja lošeg raspoloženja i sklonost bolestima. Baš iz tog razloga je jasno da se gripa pojavljuje na kraju zime kad potrošimo sve svoje rezerve.
Potrebna dnevna doza sunčevog svjetla je minimalno pola sata, poželjnije jedan sat i to u periodu prije 10.30 i nakon 16.30 sati da bismo imali potreban hormonski balans i ukupno dobar osjećaj. U tom periodu je Sunce nisko na nebu i ne šteti koži ni očima.
Što više kože izložimo Suncu, to bolje. Tijekom sunčanja ne nose se sunčane naočale jer one blokiraju blagotvorne dugovalne UV frekvencije sunčanog svjetla koji aktiviraju okuloendokrilni sustav i podižu imunitet tijela. Sunčevo svjetlo stimulira hipofizu i njen ispravan rad.
Sve dobrobiti Sunca treba upiti u navedenom periodu, bez naočala, bez krema, bez kapa sa što više kože izložene sunčevoj svjetlosti . Pravilno sunčanje i boravak na otvorenom su najbolji put do zdravlja.
Liječenje sunčevom svjetlošću, helioterapija, poznato je od davnina.
U novije vrijeme, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, liječnik dr. Auguste Rollier bio je najpoznatiji helioterapeut koji je liječio pacijente punim sunčevim spektrom na većim nadmorskim visinama gdje je intenzivnije osunčanje. Uspješnost njegovih metoda očitovala se u potpunom izlječenju njegovih pacijenata od tuberkuloze kostiju u visokom postotku od 80%. Jednako tako je poznata blagodat Sunca kod tuberkuloze pluća i drugih plućnih bolesti. Znamo da je rahitis bolest koju uzrokuje nedostatak vitamina D. Bebama se odmah po porodu propisuju kapi vitamina D i A. 
Ništa nema učinak kao ranojutarnja šetnja po Suncu. Razvojem farmaceutske industrije stari načini liječenja potpuno su se napustili. Prijašnje bolničke terase na koje su mogli izaći pacijenti su zatvorene, a bolnice se klimatiziraju i u mnogima se prozori ne mogu niti otvoriti.
Sad ulazimo u period godine kad Sunca ima u izobilju. Za zimske, kratke dane i predjele s malo Sunca, preporučuje se korištenje specijalnih lampi punog spektra koje su odlična pomoć u nedostatku sunčeve svjetlosti.
Odgovarajuća svakodnevna izloženost očiju i kože suncu, na otvorenom je najbolji put do zdravlja.
Izuzetno su poželjne „očne kupke“ kojima svjetlost ulazi na cijelu površinu oka. Naglašavam, to se izvodi od izlaska Sunca do 8.30 i nakon 17.00 sati do zalaska Sunca na način da smo okrenuti prema Suncu, ali ne gledamo direktno u njega jer bismo time kritično ugrozili naš vid. Bez izravnog gledanja, okrećemo očne jabučice 10-20 puta u svakom smjeru. Zatim zažmirimo i u smjeru prema Suncu brzo trepćemo desetak puta.Tim postupkom nahranili smo hipofizu potrebnom dozom čistog sunčevog svjetla i naš endokrilni sustav.
Pinealna žlijezda, poznatija kao epifiza, je jedina žlijezda koja dobiva energiju preko svjetla – preko naših očiju.
Ako se ne izlažemo dovoljno sunčevoj svjetlosti, rad ove žlijezde je ugrožen.
O štetnosti krema za sunčanje nećemo ovaj put, osim naglasiti da ih treba izbjegavati te se štititi tako da smo na Suncu u doba dana kad je korisno i ugodno, a kad već želimo biti više vani, posebno u periodu ljetovanja, nabavimo prirodna ulja čileanske maline i čileanskog lješnjaka koja ovisno o kvaliteti imaju odličan zaštitni faktor SPF 25-40.
Zaključimo da nedostatak Sunca ozbiljno šteti našem zdravlju.
Opada nam imunitet, organizam slabi, time i životna energija i ukupno postajemo bolesniji i depresivniji, skloniji bolestima i debljanju.
Zdravlje je rezultat ukupnosti načina življenja i sve je povezano oko nas i u nama. Nedostatak bitne karike povlači za posljedicu sve veće narušavanje zdravlja.
Kao što nam je potreban zrak i voda, hrana i mir, tako nam je potrebno Sunce.
Dodaj komentar