Kolumne

DOBRO JUTRO 30.3.2021.

Rano se ustati, pa otići kuda poslom u Slavoniju i rano, rano se i iza podne vratiti, daje osjećaj simboličke kinetičke prednosti i važnosti. Duboko je to usađeno, to je slika skrojena davno još dok sam slagao modele iz Aviotehne u mjerilu 1:72. To je predodžba da ću iz pokreta, iz okreta, ma iz vihora…učiniti nešto veliko i na čijoj ću se prednosti moći odmoriti, putem još i poput čapajevca, Spitfire supermarina ili oklopnog vlaka, kositi svoje obaveze i ispunjavati očekivanja telefonom i mailom , usput, s prijevoja i dok točim gorivo obrijan, mlad, ispršen i zvonak. Pa dobro, jasno da je sve to pretjerano, umišljeno na neki nezreo način, ali…zar nismo svi Michael Caine kad u onom filmu kao kazališni drugorazredni glumac upadne u stvaran svijet, ostane okružen KGB-om i dohvati kazališni mač i…on se kao vječni Henrik ili Richard nađe odjednom u prednosti jer je na akademiji bio najbolji u mačevanju pa zapeo u prigradskom teatru. Svi imamo svoje iracionalne prednosti koje u času zabljesnu i gurnu kola našim racionalnim životnim poljima i livadama. Nemojmo se bojati slika koje smo nehotice naslikali pa ih dorađivali desetke zima i proljeća.

Da, obucite jutros svoje plesne papuče. I volite, i javljajte se iz svojih vihora ma kako kazališni bili. Dobro vam jutro, likovi starih filmova s Delonom i Belmondom. Tko mari, lakše je ustati tako. A i inače, ciničnima ne pripada svijet, možda u katastru samo, i ponekad.

O autoru

Vanja Zlatović

Vanja Zlatović

Dodaj komentar

Kliknite ovdje za dodavanje komentara