Kolumne

Dobro jutro 17.3. 2020.

A proljeće je i puno teže zaustaviti nego epidemiju, nemoguće je zaustaviti proljeće. Svako jutro, rano, gledam kako prolazi jedan krug poput seoske vesele povorke i sve bliže. Ptice, frule, svo šarenilo i zvončići, svi pogledi puni zaigrane strasti u nekom alegorijskom vijencu krošanja jabuka i trešanja koji se primiče i zeleni i pucketa prije nego će buknuti i razgrnuti u čovjeku sav jad i težinu.
I budite se s tom sviješću da je obnavljajuća i pokretačka sila u prirodi i u svakom od nas na vratima, da ruši svoje zimske brane od granja i suhe trave, da pokreće u našim moždanim i plućnim periferijama jedan generator vivaldijevske snage koji, obijestan a nedužan, samo gleda gdje će u mrak, bolest ili jad udariti i raspršiti ga svojim štapom od gloga. 

Dobro vam jutro takvo, kao iskra ispod papka razigrane divokoze na prijevoju.

O autoru

Vanja Zlatović

Vanja Zlatović

Dodaj komentar

Kliknite ovdje za dodavanje komentara