Featured Hrvatska

POVODOM DANA ANTIFAŠIZMA JEDAN ANTIFAŠISTIČKI OSVRT, ZADNJA JE REČENICA KLJUČNA

Antifašizam kao pokret, kao savez, kao povijesna činjenica da su postojale snage suprotstavljene nacističkoj Njemačkoj, fašističkoj Italiji, imperijalnom Japanu i saveznicima ovih… postojao je, pobijedio je i ispunio je svoju svrhu. Nad Reichstagom se zaviorila zastava sile pobjednice, nad Iwo Jimom, na slavolucima Rima, nakon što su Shigemitzu i Umezu na palubi USS Missouri potpisali predaju antifašistička koalicija je konačno pobijedila. Tako slavimo i svjesni smo da je dobro da se tako dogodilo, time su oslobođene i Francuska i Njemačka i Poljska a niti jedna od njih poražena, tko u to posumnja neka se sam prestane smatrati mojim prijateljem.
Antifašizam kao ideološka vrijednost i pokret koji se diči slobodom sasvim je drugo. I činjenica je da je fašistička Italija posezala za istočnom obalom Jadrana ali i antifašistički SSSR je posezao za Poljskom i Finskom, a i za utjecajem nakon pobjede kao i svi pobjednici. Talijanski fašisti nisu bili bitno tvrđi prema ljudskim pravima od Staljina a ni Židove nisu progonili i njihov teror bio je težak ali ne posebno teži od Staljinovog.
Zašto ovo spominjem, zato da bi definirali antifašizam danas kao društvenu vrijednost a on se ne mjeri kome je nono, dida ili deda bio gdje 41 ili 45 nego po odgovoru na – kakvo društvo želimo i za kakav se minimum sloboda zalažemo pa da se možemo smatrati štitom protiv onih nenarodnih stvarnosti i rješenja kakve su pritiskale svijet u doba vladavine Hitlera i dr. Dakle je antifašizam kao sadržaj, kao stav, odnos prema danas i sutra. Ovo je bitno i jer je antifašizam velika i svijetla riječ a s velikim riječima treba oprezno da se ne bi koristila za loše, kako su fašisti koristili za loše “Njemačka, probudi se” pa su unesrećili svijet.
Što su nacisti i fašisti dakle bili a što više ne želimo nego se od toga branimo (i) antifašizmom kao sviješću da ono nećemo? Evo, u grubo recimo ovako.
Oni bi pod krinkom revanšizma, potrebe za imperijalnom moći ali i krinkom socijalne pravde, osobito nacionalne opijenosti, koristeći i okolnosti ekonomske krize, osvajali vlast. Potom bi, opet pod krinkom ovoga, ukidali rad svakih demokratskih institucija i uvodili diktaturu pa progonili one druge rase, vjere, naroda i/ili uvjerenja a sebe proglasili za nadnaravne spasitelje i zapodijevali sukobe i osvajačke ratove i uništavali svaki unutarnji i vanjski otpor i slobodu govora i uvjerenja.
Eto, dok se protiv toga zalažete vi jeste antifašisti, sve što bi ovu definiciju prekršilo ili iskoristilo za stjecanje neke prednosti bilo bi vrlo upitno, ružno i lažno. Antifašist se mora boriti protiv vlastite čežnje ili refleksa da prostituira antifašizam pa se… pa evo, nacisti su bili zabrinuti za ravnopravnost Sudetskih Nijemaca a uvodili su rasne zakone, pa i Hitler je tada radio tako i tako se slično može netko sjetiti sad i nazvati to antifašizmom. I pozivao se na slobodu, ne čak samo za Nijemce nego za tzv novi svjetski poredak ali samo za neke i u tim nekim narodima samo po svojim pristašama. E to je ta crta.
Dakle ne možete biti antifašisti a misliti da su prava vašeg naroda svetija od drugih a da ste vi u svom narodu pozvani tom svetinjom vladati i upravljati i da je dovoljno zvati to antifašizmom pa ste mirni. U BiH se često pozivalo na antifašizam pa se time htjela postići prednost pred drugim narodima i u svom narodu.
Dakle s antifašizmom oprezno koliko i sa pozivanjem na nacionalnu slobodu i na socijalnu pravdu jer sve troje je idealna platforma za “ja jedem prvi a tko progovori protiv njega ćemo označiti za fašistu, izdajnika naroda ili lopova.

Jedino mjerilo za ovo razlikovati su demokratske institucije (i fašisti i lažni antifašisti i nenarodni režimi bi ih ukidali), sloboda govora za sve a ne samo za vas, i tolerancija prema drukčijem. Po tome možete biti antifašisti a ne po pozivanju na antifašizam.

I tako, ali samo tako, sretan vam dan antifašizma. Da se ne ponavlja Treblinka niti zabrana vjerskih ili rasnih ili bilo kojih identiteta, konfiskacije imovine po nekoj osnovi pripadnosti, najviše, da možemo reći i – sumnjam u vaš antifašizam. Jer ako to tko zabrani… on sigurno nije antifašist.

O autoru

Vanja Zlatović

Vanja Zlatović

Dodaj komentar

Kliknite ovdje za dodavanje komentara